Hrvatsko društvo za psihofarmakoterapiju i biologijsku psihijatriju HLZ-a
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske
Hrvatski institut za istraživanja i edukaciju o mentalnom zdravlju
organiziraju
10. HRVATSKI KONGRES O KLINIČKOJ PSIHOFARMAKOLOGIJI S INTERNACIONALNIM SUDJELOVANJEM
na temu
KULTURA EMPATIJE U KLINIČKOJ PSIHOFARMAKOLOGIJI: KAKO POBOLJŠATI TERAPIJSKU UČINKOVITOST U PSIHIJATRIJI
„Empatija je medicina koju svijet treba“ – Judith Orloff
Dubrovnik, 8-11.09.2022.godine
Poštovane kolegice i kolege,
Srdačno vas pozdravljamo i pozivamo da sudjelujete na jubilarnom X Hrvatskom kongresu o psihofarmakoterapiji koji će se održati u Dubrovniku od 08.-11. rujna 2022.godine u organizaciji Hrvatskog društva za psihofarmakoterapiju i biologijsku psihijatriju, Akademije medicinskih znanosti Hrvatske i Hrvatskog instituta za istraživanja i edukaciju o mentalnom zdravlje. Kongres je posvećen kulturi empatije i novim mogućnostima povećanja terapijske učinkovitosti u psihijatriji. Uz naš nacionalni kongres bit će održana i I kinesko-hrvatski kongres o psihijatriji i psihologiji na temu „Globalno mentalno zdravlje, primijenjena psihologija i psihijatrija: Rastući izazovi 21. stoljeća“.
Veći broj novih antidepresiva, antipsihotika, stabilizatora raspoloženja, anksiolitika i hipnotika, kao i nove psihoterapijske tehnike i metode, te paradigme izgradnje terapijskog odnose liječnik-pacijent značajno su pridonijeli terapijskom optimizmu i sve većim očekivanjima u liječenju duševnih poremećaja. Kao što se to obično događa, nakon velikih očekivanja dolaze velika razočaranja tako da je suvremena psihofarmakoterapija i dalje predmet mnogih, kako neosnovanih kritika i osporavanja, tako i opravdanih, kao što je, primjerice, zanemarivanje kulture empatije, kako u znanstvenim istraživanjima tako i u kliničkoj praksi.
Empatija je nevidljiva sila koja povezuje ljude što je iznimno važno za individualno i kolektivno mentalno zdravlje, za suradnju, terapijsku komunikaciju i uspjeh liječenja. Ljudska bića su biološki programirana da im je potrebna vezanost i povezivanje, poštovanje, razumijevanje, suosjećanje i podrška. Empatije u međuljudskim odnosima općenito, a posebice u odnosu liječnik-bolesnik nije datost sama po sebi, ali dobra vijest je da se ona može razvijati i oblikovati kroz umijeće i praksu učeće organizacije. Ona započinje kao transformirajuća ideja ili načelo koju čovjek mora razvijati i živjeti kroz svoje ponašanje i komunikaciju. Empatija povezana sa zrcalnim neuronima i neuroplastičnošću mozga ima svoju kognitivnu, emocionalnu, bihejvioralnu i narativnu dimenziju tako da možemo govoriti o spoznajnoj, osjećajnoj, ponašajnoj-voljnoj empatiji. Kognitivna empatija je sposobnost prepoznavanja i razumijevanja kako i što drugi ljudi misle i osjećaju, odnosno da se vidi problem iz njihove perspektive. Emocionalna empatija predstavlja sposobnost osjećati ono što drugi osjeća i kako se osjeća. Bihevioralna (voljna) empatija se odnosi na želju i spremnost da se pomogne drugim ljudima da se nose sa svojim problemima i emocijama. Povjerenje se uspostavlja kada se ljudi razumiju, empatiziraju, žele i trude se pomoći jedni drugima. Empatija je ključna odrednica moralnog ponašanja i kamen temeljac u oblikovanju terapijskog i etičkog odnosa liječnik-bolesnik. .
Na kongresu će ugledni psihijatri i neuroznanstvenici iz naše zemlje i regiona prezentirati najnovije spoznaje o kulturi empatije, sadašnjem stanju i novim mogućnostima u liječenju duševnih poremećaja. Kongres će biti jedinstvena prilika da uživate u profesionalnoj komunikaciji na visokoj razini i razmijenite svoje ideje i iskustva o važnim temama i izazovima te obogatite svoje znanje i terapijske vještine. Organizacijski odbor želi vam toplu dobrodošlicu i obećava edukativno vrlo vrijedno profesionalno iskustvo.
Za Organizacijski odbor
Prof. dr. sc. Miro Jakovljević